petak, 25. rujna 2015.

Fulton Sheen o milosrđu

O milosrđu se danas često govori, a još se češće zlorabi ili izokreće. S obzirom na aktualnost teme i na približavanje početka Svete godine Milosrđa koju je proglasio papa Franjo donosim prijevod teksta američkog nadbiskupa Fultona Sheena o milosrđu. U tekstu sam u uglatim zagradama dodao retke Svetog Pisma na koje se Sheen referira.
O Sheenu sam već pisao i donio prijevod jednog njegovog teksta [1].

Stvarna definicija milosrđa

Fulton J. Sheen

Kako svijet postaje mekanim, sve više i više koristi riječ milosrđe. To bi bila hvalevrijedna karakteristika kada bi se milosrđe shvaćalo na ispravan način. Ali prečesto milosrđe znači puštati nekog tko krši Božanski zakon ili nekog tko izdaje svoju državu. Takvo milosrđe je emocija, a ne vrlina, kada opravdava sinovo ubojstvo oca jer je „prestar“. Da bi se izbjegla bilo kakva imputacija krivnje, ono što je zapravo ubojstvo naziva se eutanazijom. 
Zaboravljeno u svim takvim molbama za milosrđem je načelo da je milosrđe usavršavanje pravde. Milosrđe ne dolazi prvo, a tek onda pravda, nego pravda prva, a potom milosrđe. Rastava milosrđa i pravde je sentimentalnost, kao što je i rastava pravde od milosrđa ozbiljnost. Milosrđe nije ljubav odvojena od pravde. Onaj tko voli nešto mora se oduprijeti onomu što bi uništilo predmet njegove ljubavi. Moći postati pravedno ogorčenim nije dokaz želje za milosrđem i ljubavi, nego dokaz istog. 
Postoje neki zločini takvi da je njihovo toleriranje jednako pristanku na njihovo zlo. Oni koji zahtijevaju puštanje na slobodu ubojica, izdajica i sličnih, na temelju toga da moramo biti „milosrdni, kao što je Isus bio milosrdan“, zaboravljaju da je sam Milosrdni Spasitelj isto tako rekao da nije došao donijeti mir, nego mač.Kao što majka dokazuje da voli svoje dijete tako što mrzi bolest koja može opustošiti tijelo njenog dijeteta, tako i Naš Gospodin dokazuje da je volio Dobrotu tako što je mrzio zlo, koje bi opustošilo dušu njegovih stvorenja. Jer kad bi liječnik bio milosrdan prema klicama tifusa ili prema dječjoj paralizi svog pacijenta, ili kad bi sudac bio milosrdan prema silovanju, bio bi u nižoj kategoriji nego kao kad bi Naš Gospodin bio ravnodušan prema grijehu. Um koji nikad nije strog ili ogorčen je ili bez ljubavi, ili je mrtav za razlikovanje dobra i zla.Ljubav može biti stroga, silovita, pa čak i bijesna, kao što je bila Spasiteljeva ljubav. Ona pravi bič od užadi i tjera kupce i prodavače iz hramova; ona odbija dati pravo govora moralnim sitnicama poput Heroda, jer bi time samo dodala njegovoj moralnoj krivnji; ona se okreće na Rimskog Prokuratora, razmetajući se Totalitarnim zakonom, i podsjeća ga da ne bi imao vlast da mu nije dana od Boga. Kada blagi savjet ženi nije učinio ništa dobroga, On joj je nemilosrdno ukazao i podsjetio je na to da je imala pet rastava. [Iv 4, 18] 
Kada bi Ga takozvani pravednici povukli sa strane, On bi im razderao masku licemjerja i prozvao ih „leglom gujinjim“ [Mt 3, 17]. Kada je čuo za prolivenu krv Galilejaca sa strašnom je grubosti rekao: „Ako se ne obratite, svi ćete slično propasti!“ [Lk 13, 3] Jednako je strog bio i s onima koji su uvrijedili malene odgojem uznapredovalim u zlu: „Onomu, naprotiv, tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih što vjeruju, daleko bi bolje bilo da s mlinskim kamenom o vratu bude bačen u more.“ [Mk 9, 42] 
Kada bi milosrđe značilo oprost svih krivnji bez kazne i bez pravde, to bi završilo samo povećanjem pogrešaka. Milosrđe je za one koji ga neće zlorabiti, a nijedan koji je već započeo s mijenjanjem zlog u dobro, kako pravda zahtijeva, ne može ga zlorabiti. Ono što neki danas nazivaju milosrđem uopće nije milosrđe, nego krevet od perja za one koji otpadnu od pravde; i tako oni opskrbom takvim madracima množe krivnju i zlo. Postati predmetom milosrđa nije isto što i proći nekažnjeno, jer kako riječ Gospodnja kaže: „Jer koga Gospodin ljubi, onoga i kori.“ [Izr 3, 12] 
Moralan čovjek nije onaj koji je sentimentalan, ili koji je od svojih osjećaja oduzeo onaj stroge pravde; moralan čovjek je onaj čija su blagost i milosrđe dio većeg organizma, čije oči bljeskaju s pravednim gnjevom, i čiji mišići mogu, poput Mihaelovih, postati kao od čelika u obrani Pravde i Božjih Prava.

Iz knjige Way to Happiness, Fulton J. Sheen, Garden City Books, 1949.
 Izvor

Nema komentara:

Objavi komentar

Ako komentirate anonimno, molim vas da stavite neko ime ili nadimak u potpis da bi se mogli razlikovati različiti korisnici.